Baza podataka koju će koristiti više korisnika mora se drugačije otvoriti nego li se to radi za samo jednog korisnika. Kod korištenja u višekorisničkom okruženju baza se podataka mora otvoriti iz mrežne jedinice, dozvoliti korištenje baze istovremeno za više od jednog korisnika te dozvoliti ili ne promjenu podataka.

Access se može koristiti u slijedećim mrežnim okruženjima:

Problemi koji se pojavljuju kod insatliranja Access-a na ta okruženja:

Kod instaliranja Access-a na Novell mrežu mogu se pojaviti problemi sa setup.ini ( potrebno je podesiti datoteke shell.cfg te net.cfg ).

Ako se Access instalira na Windows for workgroups najbolje je to učiniti nakon instalacije WfW jer se inače mogu pojaviti problemi kod detekcije pogonitelja. Nakon toga potrebno je instalirati pogonitelj koji se brine o ažuriranju podataka, inače ako pogonitelj nije instaliran korištenjem opcije za mrežno povezivanje ( ikona network connection ) moglo bi doći do gubitka podataka ( pogonitelj za ažuriranje se instalira programom decompress te ga je potrebno instalirati u system direktorij, a to je program wfwnet.dr_ koji dolazi na osmoj disketi Access-a ako su to 3,5 palćane diskete ).

U Windows NT okruženju potrebno je obratiti pažnju na tzv. service pack ( mora biti inačice 2 ili kasnije ). Ako ne postoji odgovarajući program on se može dohvatiti sa Compuserve-a ili nama bolje poznatog Interneta preko FTP-a. Također se treba instalirati ODBC administrator ( program se zove odbcadm.ex_ , a postupak instaliranja je isti kao i kod WfW ).

Za korištenje baza podataka u mreži postoje neka pravila koja treba uvažavati da ne bi dolazilo do grešaka i to:

- nije moguće mijenjati strukturu tabele dok je koristi drugi korisnik, ali je moguće pogledati strukturu. Zbog toga valjalo bi biti na oprezu prilikom promjene strukture tabele jer se za to vrijeme neće moći koristiti od strane drugih korisnika. Takove bi se radnje trebale poduzimati ako je to moguće u vrijeme kad se baza podataka najmanje koristi ili se uopće ne koristi ( nakon radnog vremena, neradnim danom i sl. ). Osim promjene strukture tabele treba biti na oprezu prilikom promjene drugih objekata. Tako npr. kod promjene makronaredbe koju koristi istovremeno neki drugi korisnik može doći do neželjenih rezultata ili čak posljedica.

Kod promjene tih objekata valja ih zatvoriti i ponovo otvoriti da bi se vidio efekat promjene inače će se oni ponašati kao da nisu promijenjeni. Ako se mijenja izvještaj treba prije pogledati objekat iz kojeg je on kreiran pa tek onda mijenjati izvještaj jer je taj objekat mogao biti promijenjen od strane drugih korisnika pa bi to dovelo do neželjenih rezultata. No, ako će se koristiti neki objekt kojeg je promijenio drugi korisnik pojavit će se poruka da je on promijenjen što nam omogućava da se odmah uoči promjena bez da se stalno pregledavaju objekti da li su mijenjani ili nisu.

Da bi se odredio željeni način rada u mreži moguće je promijeniti neke parametre i to:

- način otvaranja baze podataka

- način ažuriranja podataka ( broj pokušaja ( do deset ) te razmak između tih pokušaja

- može se odrediti da se baza podataka odnosno objekti ne zaključavaju te ih na taj način može istovremeno koristiti više od jednog korisnika što može proizvesti zbunjujuće rezultate

- promjena zapisa ( zaključanih ) - podatke može mijenjati istovremeno samo jedan korisnik, ako to žele učiniti i drugi korisnici na mreži morat će sačekati dok taj morisnik ne završi s promjenom odnosno dok se ponovo ne zaključa zapis ( slog )

- zaključavanje svih zapisa nekog objekta ( forme ili tabele ) - u tom slučaju podaci iz tih objekata će biti na raspolaganju samo jednom korisniku u jedno vrijeme

- osvježavanje zaslona odnosno vrijeme ponovnog prikazivanja podataka na zaslonu - ako su se desile bilo kakvce izmjene nad podacima u višekorisničkom okruženju on će se prikazati u vremenu od jedne minute ( to se vrijeme ponovnog prikazivanja može izmijeniti ( može biti u rasponu od 1 sekunde do 32 766 sekundi )