KONCEPTUALNO MODELIRANJE PODATAKA

Konceptualno znači neovisno o implementaciji. Konceptualni model podataka daje cjelovit i neredundantan opis podataka informacijskog sustava.

E-R MODEL ili MODEL ENTITET-VEZE

-model E-R promatra svijet kroz entitete, njihov odnos te atribute entiteta ili njihovih odnosa. U promatranju svijeta koristi se postupcima apstrakcije.

APSTRAKCIJA-to je uočavanje nužnog, glavnog, glavnog i bitnog a hotimično i spuštanje sporednog ili nebitnog.

Vrste apstrakcije

1. klasifikacija

2. generalizacija

3. agregacija

Klasifikacija je vrsta apstrakcije u kojoj se entiteti klasificiraju, opisuju i grupiraju u klase/razrede, tipove prema zajedničkim obilježjima.

pr. Student (JMBG, Ime, DatumRođenja)

Josip, Ana i Ivan klasificiraju se u tip entiteta student. Oni imaju zajednička obilježja npr. jmbg, ImePrezime I DatumRođenja, a međusobno se razlikuju po vrijednosti tih obilježja.

Klasifikacija se opisuje vezom "JEST POJAVA" , dakle Ivan jest student odnosno on je pojava tipa entiteta student.

Generalizacija je vrsta apstrakcije u kojoj se entiteti niže razine uopćuju entitetom više razine.

pr. (šifra, ime, adresa, telefon) osoba

• agregacija entiteta u noviji entitet, npr. rezerviranje sobe za određeni datum predstavlja odnos entiteta osoba, soba datum koji se opisuje agregatnim vezom rezervacija. pr. Osoba ( )

Soba ( )

Datum ( )

Rezervacija (šifra osobe, šifra sobe, datum)

ENTITET-to je nešto što postoji i što se u stvarnom svijetu može identificirati.

Entitet je stvaran ili apstraktan predmet ili događaj o kojem se u informacijskom sustavu prikupljaju podaci, npr. otpremnica, primka, djelatnik, itd…

Pojedini entitet naziva se pojavom entiteta. Sve pojave entiteta istog tipa imaju jednake atribute a razlikuju se vrijednosti atributa pojedinih pojava.

pr. tipa entiteta: ljudi-osoba, djelatnik, kupac

organizacije-poduzeće, agencija,

stvari-proizvod, rezervni dio, automobil,…

VEZE MEĐU ENTITETIMA

-u stvarnom svijetu interesantan je međusoban odnos entiteta. Taj se odnos opisuje vezom. Broj entiteta koji sudjeluju u vezi jest stupanj entiteta. Veze stupnja 2, 3, N, … nazivaju se binarnom, ternarnom I N-ARNOM vezom. Poseban slučaj binarne veze u kojoj s obje strane sudjeluju pojave istog tipa entiteta naziva se UNARNA veza.

pr. unarna veza: veza brak entitet osoba

pr. binarna veza: veza zaposlenje entitet poduzeće i osoba

pr. ternarna veza: veza upotrebljena iskustvo entiteta djelatnik, projekt i iskustvo

S obzirom na kardinalnost (broj pojava entiteta koje su u vezi) postoje sljedeći osnovni tipovi veza:

1:1 jedan naprama jedan

Objašnjenje: svaki predmet predaje samo jedan nastavnik

1:M jedan naprama više

Objašnjenje: svaki učenik može posuditi više knjiga

M:M više naprama više

Objašnjenje: za svaki predmet može se koristiti više udžbenika a svaki udžbenik može biti korišten u okviru više predmeta.

Objekt nazivamo slabim ako egzistencijalno ili identifikacijski zavisi od nekog drugog objekta, npr. slabi objekt je svaka pojednostavljena stavka računa-fakture. Prisutnost stavke u modelu podataka ne bi imala naročita smisla ako ta stavka ne bi pripadala nekom entitetu tipa račun. Budući da stavke iz različitih računa mogu imati isti broj pojedinih stavaka nije moguće ni jednoznačno imenovati bez navođenja broja računa kojem pripada. Stoga se kaže da slabi objekt stavka egzistencijalno i identifikacijski zavisi od jakog entiteta račun. Entitet je jak ako postoji samostalno.

Primjer: Slabi entiteti

-tu nije moguće utvrditi kojem računu pripada neka odstavki

Pojedine stavke nije moguće jednoznačno identificirati, dakle svaka stavka identifikacijski ovisi o entitetu račun.

Primjer: Jaki entiteti

 ATRIBUTI

Npr. tip entiteta Učenik (JMBG, Ime-I-Prezime, Matični-broj, Datum-Rođenja)

KLJUČEVI (engl. KEYS)

Za identifikaciju pojava entiteta koristi se koncept ključa. Pojave entiteta međusobno se razlikuju po vrijednostima svojih atributa pa je dovoljno pronaći takav skup atributa čije vrijednosti omogućuju jednoznačnu identifikaciju svake pojave entiteta u skupu entiteta. Takav skup entiteta naziva se ključ, npr. matični broj omogućuje identifikaciju osobe u skupu osoba. Isto vrijedi za kombinaciju imena, prezimena i matičnog broja, ali to ne vrijedi i za kombinaciju imena i prezimena jer više osoba može imati isto ime i prezime. Uvijek se nastoji pronaći minimalan ključ čiji podskup atributa više nema karakteristiku ključa, a minimalnih ključeva može biti više. Oni se nazivaju mogućim odnosno kandidatima ključeva. Tako su npr. matični broj učenika i JMBG kandidat ključeva za tip entiteta učenik. Jedan izabrani mogući ključ postaje primarni ključ. Primarni ključ tipa entiteta učenik je matični broj.

Super ključ je bilo koji skup atributa koji sadrži ključ, i on ne mora biti minimalan. Identifikacijski slabi entiteti nemaju dovoljno atributa za jednoznačnu identifikaciju svake pojave entiteta, pa se ne može formirati primarni ključ. U skupu škola ne može se identificirati pojedini razred ako se ne zna kojoj školi taj razred pripada. Pri tome je škola jaki, a razred slabi entitet. Primarni ključ identifikacijski slabog entiteta (razreda) formira se od primarnog ključa jakog entiteta i diskriminatora slabog entiteta.

Diskriminator je skup atributa slabog entiteta koji omogućuje njegovu jednoznačnu identifikaciju unutar skupa slabih entiteta. Diskriminator je zapravo "ključ" slabog entiteta (npr. oznaka razreda).