TVRDI DISKOVI |
||
engl. HDD - HARD DISK DRIVE
|
||
Kako rade tvrdi diskovi (engleske stranice) | Slika 1: Tvrdi disk
![]() |
|
|
||
Važna svojstva | ||
Prigodom odabira diska treba obratiti pažnju na slijedeće stvari: | ||
1. Seek Time - vrijeme traženja | ||
Vrijeme koje protekne od trenutka kad mikroprocesor zatraži podatke pa do isporuke prvih podataka. Mjeri se u milisekundama (ms) i što je to vrijeme manje disk je bolji. Na tržištu imamo diskove čije je vrijeme traženja 8 ms (najbolji) i više. | ||
2. Brzina vrtnje diska | ||
U direktnoj je vezi s vremenom traženja. Što se disk brže vrti prije će pronaći i isporučiti podatke. Najbolji diskovi vrte se brzinom od 10 000 okretaja u minuti (10 000 rpm - rotates per minute). Solidni su diskovi koji se vrte brzinom od 7200 rpm, a najslabiji 5400 rpm. | ||
3. Kapacitet | ||
Količina podataka koja se može smjestiti na disk. Mjeri se u Gigabajtima (GB), a kod velikih sustava u Terabajtima (TB). Uobičajena veličina (kapacitet) tvrdog diska je 40 GB. | ||
Ova tri svojstva su najvažnija kod kupnje tvrdih diskova i na njih treba obvezno obratiti pažnju. Prodavači obično ističu samo kapacitet diska što nije najvažnije. Bolje je odabrati manji disk ii brži. Ukoliko se želite komforno igrati najnovije igre, baviti se obradom slika (grafikom, videom) ili zvuka tada treba odabrati disk koji ima najbolja ova tri svojstva. | ||
Organizacija podataka na tvrdom disku |
||
Tvrdi disk je izrađen od ploča koje su presvučene magntizirajućim materijalom. Današnji tvrdi diskovi imaju najčešće jednu ili dvije ploče. Ploče su podijeljene na staze u obliku koncentričnih krugova. Staze su podijeljene na sektore. Sektori su ujedno najmanje jedinice diska kojima se može pristupiti. Obično su veličine 512 bajta. Staze koje se nalaze jedna ispod druge čine cilindar. | ||
Posuditi ćemo jednu sliku: Ovo plavo (deblje) označava sektor. |
||
Priprema
diska za rad |
||
Prije korištenja disk treba pripremiti - upisati
na njega staze i sektore. Postupak pripreme naziva se formatiranje. Dvije su vrste
formatiranja:
Fizičkim formatiranjem upisuju se na disk staze i sektori. Današnji tvrdi diskovi već dolaze fizički formatirani. Logičkim formatiranjem disk se prilagođava operativnom sustavu. Na njega se upisuje tablica sadržaja (FAT, NTFS itd.) i disk se dijeli na manje cjeline - particije. Na disku može biti samo jedna particija koja onda ima oznaku C:, a ako ih je više dobivaju oznake D:, E: itd. Prticije stvarate programom FDISK iz starog dobrog DOS-a (barem ja). Ako pak radite s nekim naprednijim operativnim sustavmo tada će to neki pomoćni program (koji dolazi uz njega) napraviti to za vas. Oprez: Stvaranjem particije na disku koji ima na sebi pohranjene podatke sve će te izbrisati.
|
||