POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA


Ovo je napravljeno onako po školski...

- U 17. st. znastvenici pokušavaju napraviti prve strojeve koji bi automatizirali neke operacije

- posebno se ističu: B. Pascal i G. W. Leibnitz

- neki od njihovih principa se i danas koriste ( npr. brojač prijeđenih kilometara u automobilu)

- Oko 1830. g. Charles Babbage je uz pomoć britanske vlade postigao znatan uspjeh

On je pokušao napraviti stroj za izračunavanje razlika (engl. difference engine) i analitički stroj (engl. analytic engine). Strojevi nisu nikad dovršeni.

Analitički stroj posebno je važan jer je zamišljen na način na koji i današnja računala još koriste.

Imao je slijedeće dijelove:

  • ulaznu jedinicu
  • izlaznu jedinicu
  • memoriju (pamtilo)
  • procesor
  • upravljačku jedinicu

- Oko 1890. g. Herman Hollerith je napravio stroj koji je radio na principu bušenih kartica. Njega se smatra ocem elektromehaničke obrade podataka.

Taj stroj koristi se popis stanovništva u SAD-a kojeg skraćuje sa četiri godine na šest tjedana!

Postiže golem komercijalni uspjeh, poslovni svijet je zainteresiran za taj stroj.

Hollerith (zajedno s još nekim kompanijama) 1924. g. osniva kompaniju IBM (International Bussiness Machines).

 

GENERACIJE ELEKTRONIČKIH RAČUNALA

 

PRVA GENERACIJA (1951-1958)

-element za gradnju računala je elektronska cijev

-računala su golema, troše mnogo električne energije, nepouzdana ( brzo su se kvarila).

-računala ENIAC (težak 30 tona, trošio 174 kWh, u jednoj sekundi mogao je obaviti 333 operacije (instrukcije) i UNIVAC.

 

DRUGA GENERACIJA (1959-1964)

-element za gradnju računala je tranzistor

- On je pouzdaniji, jeftiniji i troši puno manje energije od elektronske cijevi.

- Razvijaju se programski jezici COBOL i FORTRAN

 

TREĆA GENERACIJA (1965-1971)

- element za gradnju računala je integrirani krug ili sklop

Integrirani krug predstavlja komadić silicija na kojem je posebnom tehnikom spojeno mnoštvo tranzistora u jedinstvenu logičku cjelinu.

 

ČETVRTA GENERACIJA (1971- DANAS)

- element za gradnju računala je integrirani krug s visokim stupnjem integracije

1971.g. pojavljuje se mikroprocesor koji je omogućio gradnju bržih, jeftinijih i manjih računala.

Računala postaju dostupna širim masama.

 

PROJEKAT PETE GENERACIJE RAČUNALA

- započeo 1980. g. u Japanu s budžetom od nekoliko mlrd. USD.

- cilj projekta bio je stvaranje inteligentnog računala koje bi rješavalo zadatke za koje su potrebna ljudska svojstva (inteligencija, imaginacija i intuicija).

- cilj nije ostvaren

- ključna područja istraživanja bila su:

  • umjetna inteligencija (nije ostvareno)
  • ekspertni sustavi
  • istraživanje prirodnih jezika

EKSPERTNI SUSTAV - program koji je “stručnjak” za određeno područje ljudskog djelovanja koji savjetuje ostale stručnjake.

- postoje za neka od područja kao što su biologija, geologija itd.

- ekspertni sustav tvrtke DEC nazvan XCON razvijen je za pronalaženje optimalne konfiguracije računala koje se sastoji od oko 150 komponenti.

- ekspertni sustav PROSPECTOR omogućava predviđanja o nalazištima minerala (na temelju tih podataka pronađeno je u SAD-u nalazište molibdena.

Isto tako, komunikacija s računalom korištenjem prirodnog jezika (engleskog, hrvatskog i dr.) nije ostvarena.

Na tom polju postoje neki manji pomaci (npr. upravljanje računalom uz pomoć engleskog jezika je podržano od strane IBM-ovog operativnog sustava OS/2 WARP), također i tvrtka PHILIPS radi na razvijanju takvog sustava (za daktilografiju).

(?)Danas se još razvijaju i računala bazirana na neuronskim mrežama (šesta generacija).

Neuronska mreža je struktura u kojoj se informacije obrađuju velikim brojem procesora (desecima tisuća) čime se postiže velika brzina obrade i paralelna obrada.

Također, za industrijske i vojne svrhe razvijaju se tzv. kvantna računala koja bi u usporedbi s današnjim računalima bila nevjerojatno brza.

Primjerice za posao za kojeg današnjem računalu treba nekoliko godina, takvo bi računalo obavilo za nekoliko sati. Ovo bi se npr. moglo iskoristiti za razbijanje složenih algoritama za šifriranje (kriptografiju) za čije razbijanje su današnja računala preslaba (treba im mnogo vremena).

Ova je tehnologija u povojima i ne treba očekivati brze rezultate.